Trebinje se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, na tromeđi i graniči sa Hrvatskom i Crnom gorom. Muslimani naseljavaju Trebinje u 17. stoljeću, nakon pada Herceg Novog, Risna i Perasta. U nastavku ću vam ukratko opisati trebinjske džamije i još neke zanimljivosti. 
Prva džamija sagrađena u Trebinju je u Policama, pored današnjeg hotela Leotar. Sagrađena je u prvoj polovini 17. stoljeća. Zapalili su je uskoci na bajram namazu i pobili sve u njoj te pobacali u Trebišnjicu. To je bio razlog da se gradi Careva džamija s druge strane rijeke.
Sultan Ahmedova džamija je locirana u Starom gradu. Sagrađena je 1719. godine. Gradili su je dubrovački majstori od tesanog kamena. Munara oktagonalnog oblika visine 12m. Sagrađena je od kamena donešenog sa zgarišta prve džamije. Srušena je 1992. godine, a obnovljena 2014. god.
Džamija Osman-paše Resulbegovića u Starom gradu sagrađena je 1726. g. i vakuf je Osman-paše. Građena od tesanog kamena i pokrivena četverostrešnim krovom u imitaciji kupole. Najprostranija i najukrašenija džamija u Istočnoj Hercegovini. Srušena 1992., a obnovljena 2005. g.
Džamija u Čičevu sagrađena je prije 1687. g. Srušena ’92., a obnovljena 2008. godine. Jedna od najstarijih džamija u Trebinju. Nalazi se 500 m lijevo od magistrale koja vodi ka Dubrovniku. Ima valjkastu i najmanju munaru u Hercegovini. U haremu se nalaze dvije bajraktarske ploče.
Bajraktarske ploče su jedinstveni spomenici u Hercegovini. To su kamene ploče 80x80x20 cm, s dva žlijeba okolo i udubljenjem na sredini u koji se bajrak zabadao. Ovdje je priređivan ispraćaj ratnika ali i hodočasnika na hadž. Oko bajraka bi se okupljali i skupa kretali.
Džamija u Pridvorcima je sagrađena 1804. g. Smještena je 4km od grada na tlu kroz koji protiče jedan krak Trebišnjice. Građena je od tesanog kamena, a ima munaru od 15 m. U blizini je bio bunar (londža) na kojem je nadograđen sprat, a smatra se da je to bila tekija u Trebinju.
Džamija u Zasadu je sagrađena 1867. g. Smještena je uz staru cestu koja je nekada jedina vodila iz Trebinja ka Popovom polju, danas je Zasad predgrađe Trebinja. Građena je od tesanog kamena i nema munaru. Srušena je 1992., a obnovljena 2010.
Džamija u Mostaćima je od grada udaljena 2km, a 150m ispod stare ceste koja je nekada jedina vodila iz Trebinja ka Popovom polju. Sagrađena je 1866. g., porušena 1992., a obnovljena je 2007. godine. Nacionalni je spomenik. U Mostaćima se nalazi jedinstvena ploča “namaztaš”.
Namaztaš je kamena ploča u bašči rahmetli Mustafe Fetahagića. Dimenzije: 130x75x20cm. Ima oblik velike serdžade (postećije). Okrenuta je prema kibli. Postavljena je kako bi ljudi koji rade u bašči obavili namaz. Svojevrstan i jedinstven je spomenik u Hercegovini.
Džamija Muje Kotezlije u Kotezima se smatra najstarijom džamijom u I. Hercegovini, čak iz 15. stoljeća. Smještena je oko 50km od Trebinja na obronku brda Lipnica. Nije rušena već je nagriza zub vremena. Nije u funkciji od 1945. g. i čeka se na njenu obnovu. Nacionalni spomenik.
Džamija u Župi je sagrađena početkom 16. st. Građena je od tesanog kamena kao i njena munara. Locirana je ispod Klobuka i vidi se desno sa puta koji vodi prema Nikšiću. Pored nje se nekada nalazilo i jedino turbe u Trebinju. Rušena je više puta, zadnji put '92., obnovljena 2010.
Džamija u Grančarevu sagrađena je prije 1820. g. Situirana je na lokalitetu Brod, nedaleko od desne obale Trebišnjice, oko 15 km od Trebinja. To je mala građevina građena od lomljenog kamena. Porušena 1992. g., a obnovljena 2010. godine. Nema svoje munare.
Džamija Adamira Jerkovića u Lastvi je sagrađena 1816. godine 12km od Trebinja na brdašcu Svatovska Glavica. Srušena je 1992., a obnovljena 2010. godine sredstvima Adamira Jerkovića po kojem je i preimenovana. 2020. godine dobila je i svoju munaru.
Džamija na Skočigrmu je najjužnija džamija u BiH uz granicu sa Crnom Gorom. Sagrađena je 1820. godine. Od Lastve je udaljena 6km. Često je rušena i oštećivana, a zadnji put 1992., a obnovljena je 2010. godine. Nema svoju munaru.
Pored nabrojanih džamija u Trebinju su bile džamije i mesdžidi na Jasenu, Begović kuli, Dračevu, na Ušću, na Klobuku i Nudolu. Od Bošnjačkog naslijeđa je neizostavan Arslanagića most kao i Begova kuća. Begova kuća je porušena 1992. i nikada nije obnovljena.
