Thread by @ledenik1

Sutra je #Danbijelihtraka, svim Prijedorčanima vrlo važan datum. Ta kampanja prerasla je u globalni fenomen u borbi za prava žrtava, pa će danas i sutra biti poplava informacija vezanih za DBT. Bitno mi je da se ne izgubi suština pa ću tokom dana malo o tome. Malo duži thread. 1/

Za početak, o okolnostima u kojima je #Danbijelihtraka pokrenut, ideji i ciljevima, detaljno govori Edin Ramulić, jedan od idejnih tvoraca kampanje i najaktivnijih ljudi u čitavom poduhvatu. Poduži intervju ali vrlo vrijedan čitanja. 2/ tacno.net/naslovnica/edi…

Najvažnija stvar koju vjerovatno nećete čuti u mnogim izvještajima: u Prijedoru više nema otpora gradskih vlasti izgradnji spomenika za 102 prijedorske djece ubijene od 92. do 95. Danas smo u fazi dogovora o lokaciji, nakon čega će uslijediti konsultacije o izgledu spomenika. 3/

Nakon izbora lokacije slijedi raspisivanje javnog konkursa za idejno rješenje a uporedo sa tim i provođenje svih procedura za izgradnju spomenika.

Foto prikaz 7 lokacija koje su, do sada, predložili predstavnici porodica ubijene djeci Prijedora: zamisli.ba/lokacije-za-sp… 4/

Danas smo, dakle, tu. A kako je sve počelo i odvijalo se ovih osam godina? O tome i nekim drugim bitnim stvarima u nastavku niza.

Sve je počelo 2012. odlukom tadašnjeg gradonačelnika Pavića da zabrani javna obilježavanja dvadestegodišnjice stradanja nesrpskog stanovništva... 5/

zato što je u nazivu programa pomenuta riječ genocid. Zabrana se odnosila na javna okupljanja, a održana je i posebna sjednica skupštine grada na kojoj su izglasane mjere protiv udruženja okupljenih u odbor za obilježavanje dvadesetgodišnjice. #Danbijelihtraka bio je odgovor. 6/

Htjeli smo da skrenemo pažnju na diskriminaciju građana nesrpske nacionalnosti kojima je onemogućeno dostojanstveno obilježavanje stradanja njihovih najmilijih. Bijele trake i čaršafi na kućama uzeti su za simbole diskriminacije koja je bila nastavak istrebljivačke politike. 7/

Poziv da se uputi protestno pismo Paviću i iskaže solidarnost stavljanjem trake na ruku i čaršafa na prozor raširio se društvenim mrežama i doslovce desetine hiljada ljudi se priključilo, od Buenos Airesa do Rejkjavika, na šest jezika. Što bi se reklo, we went viral. 8/

UN-ov komitet za ljudska prava je izdvojio prijedorske zabrane i pritiske u svom izvještaju o stanju ljudskih prava u BiH, a Amnesty international je također napravio poseban izvještaj koji se bavio isključivo dešavanjima u Prijedoru. 8/

Pažnja međunarodne javnosti bila je dobrodošla, ali kao alat, ne kao cilj. Cilj je bio i ostao isti: pravo na jednakost i dostojanstvo svih žrtava u Prijedoru da budu tretirane na isti način, uključujući i pravo na memorijalizaciju u gradskom centru, koju će finansirati grad. 9/

Borba je bila za jednakost a njeno poprište javni prostori u Prijedoru. Već u augustu 2012., dan prije obilježavanja zatvaranja logora Omarska, organizovali smo okupljanje na glavnom gradskom trgu, unatoč zabrani, da podsjetimo na 102 djece ubijene u Prijedoru. 10/

Da se razumijemo, zabrane obilježavanja stradanja nesrpskog stanovništva Prijedora nisu postojale samo na nivou političkih izjava. One su bile stvarne, sa pečatom policije i sankcijama koje su iz toga proizilazile. 11/

Prava nam niko nije dao, za njih smo se izborili.

23. 5. 2013. ostaće upamćen kao dan kada su, uprkos zabrani, građani Prijedora po prvi put nakon 21 godinu od ubistava 266 žena i djevojčica iz našeg grada, javno, na glavnom gradskom trgu, obilježili njihovo stradanje. 12/

31. maja 2013., glavnom ulicom Prijedora je prošla povorka čije su slike obišle svijet. Prvi #DanBijelihTraka u samom Prijedoru, kad su na ulicu izašle porodice i aktivisti i srušili zabrane gradonačelnika Pavića i policije pod njegovom kontrolom. 13/

Povorku su zajednički organizovale porodice žrtava i mladi aktivisti, Srbi, Bošnjaci, Hrvati i "ostali" iz Prijedora i ostatka BiH. Zahtjeve žrtava pročitali su Goran Zorić i Emir Hodžić. 14/

Tog dana su na gradskom trgu položene 102 ruže sa imenima ubijene djece, simbolizirajući memorijal u gradskom centru čiju su izgradnju zahtijevale porodice. Taj prsten od cvijeća danas je simbol Prijedora iste simboličke snage kao i spomenik na Mrakovici ili rijeka Sana. 15/

Reakcija gradonačelnika Mirka Pavića na povorku bila je bijes. U razgovoru sa novinarkom Al Jazeere komemoraciju je nazvao "gej paradom", aludirajući na LGBTIQ aktiviste koji su učestovovali u povorci. 16/ kozarac.ba/2013/06/01/637…

Ova skandalozna izjava bila je svojevrsna prekretnica u sukobu porodica i aktivista sa gradskom upravom Prijedora. Bahatost gradske uprave je do kraja ogoljena. Uslijedila je lavina reakcija domaćih i stranih institucija i organizacija za ljudska prava sa podrškom porodicama. 17/

Međutim, pritisak na Pavića i bijes porodica amortizovala je najjača bošnjačka stranka, čija je visoka delegacija posjetila Prijedor nakon nešto više od mjesec dana nakon skandala i pružila Paviću nedvosmislenu podršku. 18/ glassrpske.com/lat/novosti/vi…

Borba za spomenik vraćena je na početak. Porodice nisu odustajale i svake godine, #DanBijelihTraka je dobijao na značaju, i povorka glavnom ulicom 31. maja prerasla je u najmasovniji događaj u Prijedoru. 19/

Porodice su prenijele borbu na pravni teren i podnijele peticiju za igradnju spomenika u skladu sa statutom grada. No, opstrukcije gradonačelnika Pavića su se nastavile, u čemu je, nažalost, imao podršku pojedinaca iz "probosanskih" stranaka poput Seada Jakupovića iz SDP-a. 20/

Ipak, ni Pavić, ni njegovi saradnici poput Jakupovića, nisu računali sa upornošću porodica i aktivista. Pokret je jačao i svake godine su otvarivane male ali važne pobjede. 2017. je prijedorska skuština odgodila zasjedanje na #DanBijelihTraka iz suosjećanja sa porodicama. 21/

Iduće godine, Kozarski vjesnik, prijedorski lokalni list, zloglasan zbog huškanja na zločine tokom devedesetih, po prvi put objavljuje čitulju za ubijenu djecu Prijedora. Razgovori o spomeniku se intenziviraju. 22/

Aktivizam i borba koju vodimo ovih osam godina nisu prošli bez napada, prijetnji i pritisaka. Od napada na prostorije Udruženja Prijedorčanki "Izvor" do prijetnji aktivistima Centra za mlade "Kvart", bilo je incidenata, nije da nije. 23/

Pokazalo se da najviše bijesa izaziva naše uporno odbijanje da dozvolimo da se #DanBijelihTraka zloupotrebljava za raspirivanje mržnje. Tako je Edin Ramulić prije neki dan postao meta AntiDejton grupe zbog protesta protiv politiziranja Dana bijelih traka. 23/

Sličnu hajku sam doživio i sam prije dvije godine kada su mi bojovnici iz Stava i AntiDejtona stavili metu na leđa zato što sam pozvao na izgradnju spomenika žrtvama "Kazana" u Sarajevu. 24/

Ipak, iako se moraju spomenuti, takve stvari su sporedne. Ono što je bitno je da sutra, kada se moji prijatelji, moji Prijedorčani, opet okupe na gradskom trgu da stanu uz porodice ubijene djece i ponove svoje zahtjeve, budimo uz njih, makar porukom podrške. Jer nas se tiče. ❤️