Ono što se u Srebrenici dogodilo u julu 1995. najavljeno je u dva dokumenta usvojena još 1992. a postupno realizovano u godinama koje su slijedile. 1/
Skupština Srpske Republike BiH na 14. sjednici održanoj 16. maja 1992. usvaja šest strateških ciljeva srpskog naroda. Strateški cilj broj 3 nalaže eliminisanje rijeke “Drine kao granice koja razdvaja srpske države” – Republiku Srbiju i Republiku Srpsku. srebrenica.sense-agency.com/assets/prolog/…
Ratko Mladić 19. 11. 1992. potpisuje Direktivu br. 4 kojom definiše način ostvarenja trećeg strateškog cilja: “Neprijatelju nanositi što veće gubitke i prisiliti ga da sa muslimanskim stanovništvom napusti prostore Birača, Žepe i Goražda” u Istočnoj Bosni. srebrenica.sense-agency.com/assets/prolog/…
Kao rezultat vojnih akcija na realizaciji Direktive broj 4, a u nastojanju da se ostvari strateški cilj broj 3, u zimu 1992/93. desetine hiljada stanovnika etnički očišćenih bošnjačkih naselja u dolini rijeke Drine nalazi utočište u enklavama Srebrenica, Žepa i Goražde. 4/
Suočen sa galopirajućom humanitarnom katastrofom u srebreničkoj enklavi u kojoj je utočište našlo oko 40.000 izbjeglica, SB UN 16. aprila 1993. usvaja Rezoluciju 819 kojom Srebrenicu proglašava prvom “zaštićenom zonom” u Bosni i Hercegovini. 5/ srebrenica.sense-agency.com/assets/prolog/…
Radovan Karadžić 8. marta 1995. potpisuje Direktivu broj 7 kojom nalaže “stvaranje uslova totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi.” 6/ srebrenica.sense-agency.com/assets/prolog/…
Komandant Drinskog korpusa VRS izdaje 6. jula 1995. naređenje za operaciju "Krivaja ’95" što je kodno ime za napad na Srebrenicu. 7/ srebrenica.sense-agency.com/assets/prolog/…
Pošto je izostao ozbiljan otpor, kako Armije BiH tako i Holandskog bataljona u enklavi i NATO avijacije iz vazduha, Mladićeve snage su 10. jula došle nadomak Srebrenice i više im ništa nije sprečavalo ulazak u nebranjenu “zaštićenu zonu”. 8/ srebrenica.sense-agency.com/assets/prolog/…
Uspaničeno stanovništvo enklave, uglavnom žene, djeca i stariji, traže zaštitu u bazi Holandskog bataljona u Potočarima. 9/
Oko 15.000 muškaraca, vojnika i civila, okuplja se u selima Šušnjari i Jaglići, gdje formiraju kolonu u namjeri da se probiju do Tuzle, na teritoriju pod kontrolom Armije BiH. 10/
U poslijepodnevnim satima 11. jula Ratko Mladić trijumfalno ulazi u sablasno praznu Srebrenicu i pred kamerama najavljuje “osvetu Turcima”. 11/
Iste večeri u hotelu "Fontana" Mladić na sastanku ponižava komandanta Holandskog bataljona, pukovnika Thoma Karremansa. 12/
Kasnije te večeri Karremans se vraća u hotel "Fontana" sa učiteljem Nesibom Mandžićem, nevoljnim predstavnikom 25.000 izbjeglica u Potočarima. Mandžiću i izbjeglicama Mladić nudi da izaberu hoće li “opstati ili nestati.” (sastanci dokumentovani vido snimcima) 13/
12. juli: Predstavnici izbjeglica iz Potočara - Ćamila Omanović, Ibro Nuhanović i Nesib Mandžić - na novom sastanku u hotelu "Fontana" suočeni su sa istom Mladićevom ponudom: da biraju hoće li “opstati ili nestati”. 14/
Oko podneva u Potočare stižu prvi autobusi i kamioni za transport izbjeglica na teritoriju pod kontrolom Armije BiH. 15/ srebrenica.sense-agency.com/assets/Uploads…
U vozila, međutim, mogu da uđu samo žene, djeca i starci, dok se muškarci vojnog uzrasta odvode u takozvanu Bijelu kuću prekoputa baze UN. Prije ulaska u kuću, prinuđeni su da odbace lične stvari i dokumenta. 16/ srebrenica.sense-agency.com/assets/Uploads…
Pripadnici UNPROFOR prate prvi konvoj sa izbjeglicama do linije razgraničenja, ali im srpske snage oduzimaju vozila, oružje i opremu tako da se u bazu, kako je opisao jedan od njih, vraćaju “u gaćama”. Komanda Holandskog bataljona odustaje od daljeg praćenja konvoja. 17/
Mladić dolazi među izbjeglice u Potočarima, uvjerava ih da im se neće ništa loše dogoditi i da će oni koji žele biti evakuisani. Opominje roditelje da paze da im se djeca ne izgube. 18/
Iza Bijele kuće holandski vojnici nalaze leševe devet ubijenih muškaraca. Holandski poručnik snima tijela ubijenih, ali te fotografije nisu nikada viđene: film je, navodno, uništen pri razvijanju u vojnoj laboratoriji u Holandiji. 19/
13 juli: Nastavlja se deportacija žena i djece iz Potočara, u konvojima bez pratnje UN. 20/ srebrenica.sense-agency.com/assets/Uploads…
Kolona koja se probija kroz šume izložena je neprestanoj paljbi iz artiljerije i protivavionskih topova. Srpske snage organizuju zasjede na trasi kojom prolazi kolona. 21/ srebrenica.sense-agency.com/assets/Uploads…
Prerušeni opremom otetom od snaga UN, srpski vojnici pozivaju ljude iz kolone na predaju. Oni koji su se predali ili su zarobljeni okupljaju se na livadi kod sela Sandići i na fudbalskom igralištu u Novoj Kasabi. 22/ 
Šesnaest muškaraca iz kolone, zarobljenih u području Konjević polja, strijeljano je na obali rijeke Jadar. 23/
Oko 1.000 zarobljenika sa livade u Sandićima i drugih mjesta okupljanja prebačeno je u skladište poljoprivredne zadruge u Kravici. 24/
U pomeutom skladištu poljoprivredne zadruge u Kravici, gu poslijepodnevnim satima 13. jula počinje masakr koji se nastavlja do jutra sljedećeg dana. 25/
Oko 4.000 zarobljenika prebačeno je u Bratunac i smješteno u zgradu osnovne škole, hangar, fudbalsko igralište i druge objekte. 26/ srebrenica.sense-agency.com/assets/Uploads…
Oni za koje nije bilo mjesta u improvizovanim zatočeničkim centrima, proveli su noć u autobusima parkiranim u centru Bratunca. Do jutra je u školi, hangaru, igralištu i autobusima ubijeno više desetina zarobljenika. 27/ srebrenica.sense-agency.com/assets/Uploads…
Nakon noći provedene u zatočeničkim objektima u Bratuncu i autobusima parkiranim u centru grada, hiljade zatočenika prebacuje se na više lokacija na području opštine Zvornik. 28/ srebrenica.sense-agency.com/assets/Uploads…
Oko 1.000 zarobljenika, privremeno zatočenih u školi u Orahovcu, pogubljeno je na obližnjoj livadi pored željezničke pruge. Egzekuciju su preživjela trojica zarobljenika. 29/
Približno 1.000 zarobljenika, zatvorenih u osnovnoj školi u Petkovcima, je u noći 14. jula 1995. strijeljano na brani obližnjeg akumulacionog jezera. Preživjela su dvojica. 30/
15 juli: Najmanje 500 zarobljenika privremeno zatočenih u osnovnoj školi u Ročeviću izvedeno je na gubilište u šljunkari Kozluk, na obali rijeke Drine. Niko nije preživio strijeljanje. 31/
U presretnutim razgovorima pukovnika Ljubiše Beare i generala Radislava Krstića (obojica pravosnažno osuđeni za genocid) govori se o "razdjeljivanju paketa" što je kod za egzekuciju zarobljenih Bošnjaka. 32/ srebrenica.sense-agency.com/assets/Uploads…
16. juli: Od deset sati ujutro do otprilike četiri poslijepodne, izmedju 1.000 i 1.200 zarobljenika je iz osnovne škole u selu Pilica prebačeno u grupama na Vojnu ekonomiju Branjevo. 33/ srebrenica.sense-agency.com/assets/Uploads…
Na farmi Branjevo su po kratkom postupku, pogubljeni. Preživjela su trojica zarobljenika. 34/
Samo strijelanje su preživjela još četvorica zarobljenika, uključujući i 16-godišnjeg Almira Halilovića. Kasnije su pogubljeni u Zvorniku. O njihovoj sudbini snimio sam film "Izjava 710399". 35/
U Domu kulture u centru sela Pilica zatvoreno je i pogubljeno najmanje 500 zarobljenika. Niko nije preživio masakr. 36/
16. jula pukovnik Vujadin Popović izvještava Glavni štab VRS da je "posao završen". 37/ srebrenica.sense-agency.com/assets/Uploads…
Ali nije bio. U blizini mjesta Trnovo južno od Sarajeva pripadnici jedinice "Škorpioni" su krajem jula 1995. pogubili šest mladića i dječaka, dovezenih iz područja Srebrenice na gotovo 200 kilometara udaljeno stratište na lokaciji zvanoj Godinske bare. 38/
Snimak surovog zlostavljanja zarobljenika i njihove egzekucije rafalima u leđa je deset godina kružio medju "Škorpionima" i njihovim pristalicama u Srbiji kao "kućni video". 39/
Sinamk je konačno došao u ruke tribunalovog Tužilaštva koje ga je u junu 2005. godine prikazalo na suđenju Slobodanu Miloševiću. 40/
Tom prilikom su predočeni i dokumenti iz kojih slijedi da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije poslalo "Škorpione" u Bosnu i Hercegovinu kao ispomoć policijskim i vojnim snagama Republike Srpske na sarajevskom ratištu. 41/ srebrenica.sense-agency.com/assets/Uploads…
Ovaj thread je samo sažetak najvažnijih događaja i nekih od dokaza koji ilustruju sistematsku prirodu genocida počinjenog nakon pada Srebrenice. Ne uključuje more dokumenata i svjedočenja koja se mogu naći na Tribunalovoj stranici, naročito o pokušaju vlasti RS da sakriju 42/
dokaze prekopavanjem i ponovnim zakopavanjem tijela u masovne grobnice. Nadam se da je ukazao na osnovu kojih dokaza treba da vodimo razgovor o suočavanju sa posljedicama genocida, a da će institucije poput @SrebrenicaMC osigurati da on bude sveobuhvatan i konstruktivan. 43/43
