Pop Đujić u revizionističkoj i mitomanskoj interpretaciji prošlosti važi za navodnog simbola antiustaške borbe. Godinama mu se služe opela, pevaju pesme, pišu panegirici, slikaju murali. Pritom se ignorišu ključni dokumenti koji govore o njegovoj stvarnoj ratnoj ulozi. 👇 👇👇
Jedan od tih namerno skrajnutih dokumenata je i ovaj proglas sveštenika Dalmatinske eperhije od 23. 10. 1943. u kome 11 pravoslavnih sveštenika, Đujićevih kolega, pozivaju narod da podrži partizane. Reč je o sveštenicima s teritorije koju je pokrivala Dinarska četnička oblast.
Proglas potpisali parosi iz Obrovca, Plavna, Đevrsaka, Biovičinog Sela, Dobropoljaca, Žegara, Ervenika i Kožlovca - parohijskih sedišta u Bukovici i Ravnim kotarima. Njima treba dodati još najmanje trojicu sveštenika Dalmatinske eparhije koji su podržavali partizane. 👇
Dvojica od ove trojice ubijeni su 1943. - pre nastanka proglasa. 1) Jovan Miodragović, paroh u Žagroviću kod Knina, bio je verski referent 9. dalmatinske brigade NOVJ. Poginuo je u Bici na Sutjesci, u kojoj su poginuli i njegovi sin i kćerka, sve troje kao partizani. 👇
2) Jovan Šolaja, paroh u Ivoševcima kod Kistanja, ubijen je od strane nemačkih vojnika tokom operacije "Vajs 1", početkom 1943. Njegova deca su takođe bila u partizanima. 👇
3) Milan Macura, paroh u Šibeniku, otac trojice partizana, od kojih su četnici ubili dvojicu. Jedan od njegovih sinova, Slobodan Macura, proglašen je za narodnog heroja. Protu Milana i njegovu suprugu uhvatili su četnici nakon čega su ih predali Italijanima. Oboje su razmenjeni
prilikom jedne razmene između partizana i Italijana. Paroh Miodragović iz Žagrovića je takođe bio zarobljen od Italijana i potom razmenjen prilikom jedne razmene zarobljenika.
Ovaj proglas nastaje nedugo nakon što je nemački Vermaht izvršio okupaciju nekadašnje italijanske okupacione zone, kada je postalo očigledno da Đujićevi četnici nastavljaju saradnju s okupatorom i nakon pada Italije, ovog puta s nacistima.
Jedan od ključnih i nezaobilaznih dokumenata o ratnoj ulozi popa Đujića, koji revizionisti uporno ignorišu: "Radio-naređenje Draže Mihailovića Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku stvar. 👇
Bukovica, s Kistanjem, Plavnom i Đevrskama, bila je dominantno propartizanska, o čemu svadoči činjenica da su pravoslavni sveštenici iz Plavnog, Žagrovića, Ervenika, Žegara, Ivoševaca, Dobropoljaca, Biovičinog Sela i Đevrsaka bili uz partizane, a ne uz "kolegu" Đujića.
Ili ovaj nemački izvor iz 1944: Izvještaj sa sastanka načelnika štaba XV. brdskog korpusa
pukovnika Pfaffenrota i vojvode Đujića održanog 9. maja 1944. web.archive.org/web/2020011114…
Dokument ustaške obaveštajne službe iz 1943. koji svedoči o saradnji Đujića i Oružanih snaga NDH protiv partizana koji su napali na ustaški garnizon u Kijevu:
Moja kontekstualizacija ovog dokumenta:
• • •
Missing some Tweet in this thread? You can try to
force a refresh
Beočin, metalci - radnici u lokalnoj fabrici cementa, oko 1910. Ilustracija dečjeg rada, koji je bio opšte mesto u tadašnjem kapitalističkom svetu, tako i u našim krajevima (u mnogim zemljama je to i danas realnost).
Kragujevac pod okupacijom, 1917. Deca radnici u lokalnoj fabrici kože. Dečji rad bio je zastupljen u Srbiji i pre austrougarske okupacije jer su deca proletera bila prinuđena da zarađuju za hleb i u to "zlatno doba srpske države".
Većina zatočene dece su, naravno, kurdska deca. Po ovom parametru terora Turska čak prevazilazi Izrael (u čijim zatvorima se nalazi oko 200 palestinske dece). medyanews.net/turkey-over-19…
Nov nivo ideološkog i političkog treša. Pripadnici SAJ MUP RS pevaju:
"Srba ima kao lista,
nema više komunista"
I to pred binom na kojoj je polovina zvanica bila u članstvu SKJ.
A broj Srba u BiH/RS se za ovih 30 godina znatno smanjio, a mnogi krajevi 👇
u RS doživeli su demografski katastrofu. To se jako dobro uočava već u selima oko glavnog grada. Mnoga nekad velika srpska sela u opštini Banja Luka od 1991. do 2013. izgubila su između 30% i 50% stanovnika. Taj trend je nastavljen i ubrzan od 2013. do danas.
Daću nekoliko primera:
Bočac, nekad mnogoljudno selo s preko 1.600 stanovnika izgubio je blizu 50% stanovnika samo do 2013. bs.wikipedia.org/wiki/Bo%C4%8Da…