U vremenima kada se, pa i u samom centru Zagreba, zatvaraju knjižare i na njihovom mjestu otvaraju cajkaški i ini klubovi, ne začuđuje da je, gotovo neprimijećeno, prošla vijest o smrti Jürgena Habermasa, jednog od vodećih sociologa i filozofa prošlog, pa i ovog, stoljeća. (1/5) A Habermas je dio svog bogatog rada usmjerio baš na proučavanje pisane riječi i njezine uloge u društvu. (2/5)

[O BUDUĆNOSTI FAKULTETÂ] Dvije su razine problema sveučilišnog obrazovanja današnjice: s jedne strane fakulteti predugo traju i mladoj osobi je danas (pogotovo ako u obzir uzmemo lošiju ekonomsku situaciju) predugo čekati da završi tri/pet godina studija da bi dobila diplomu. 1/ S druge pak strane, tečajevi traju prekratko da bi se osoba mogla u potpunosti upoznati meritum; da bi mogla steći šire, a ne samo usko, specijalizirano, znanje - da bi razmijela kako stvari funkcioniraju. 2/

Pojašnjenje: Imenovanje mons. Kutleše nadbiskupom koadjutorom ne znači da on sada mijenja kardinala Bozanića na funkciji zagrebačkog nadbiskupa, već da nasljeđuje tu funkciju nakon što kardinal Bozanić ode u mirovinu, umre, odrekne se službe ili bude smijenjen. Josip Bozanić, dakle, i dalje je zagrebački nadbiskup sa svim pravima i obavezama.

À propos priče o Fortenovi, slijedi kratki osvrt na jedan od apsurda hrvatske administracije zvan Registar stvarnih vlasnika. Naime, iako su odgovorne osobe firmî pa čak i udrugâ (!?) dužne upisati promjenu vlasničke strukture u RSV, baš Foretnova pokazuje koliko to nema smisla. Pogledajmo najprije tko je kao “stvarni vlasnik” Fortenove upisan u RSV.

Posljedice lockdowna na obrazovni sustav tek ćemo vidjeti, no one sigurno neće biti dobre. K tome im se još pridružuje i energetska kriza. 1/ Gostujući u podcastu @JurakKarlo, još 2020., puno prije energetske krize, govorio sam o tome da su škole, a posebice fakulteti, veliki potrošači energije, pa samim time i novca, te da se pribojavam da će država online školovanje vidjeti kao “ekonomski prihvatljiviju” opciju. 2/