RJP je 5x češći od poremećaja iz spektra autizma (PSA), no unatoč tome manje je poznat nego PSA.
Odgovore na to koji se neurorazvojni poremećaji istražuju, u kojoj mjeri i zašto je tome tako daje istraživanje Dorothy Bishop, profesorice razvojne neuropsihologije
na Sveučilištu u Oxfordu i jedne od osnivačica kampanje RADLD, čiji su rezultati objavljeni 2010. u članku "Which Neurodevelopmental Disorders Get Researched and Why?"
S brojem istraživanja pojedinog poremećaja povezani su prevalencija i težina poremećaja.
Ulogu u broju istraživanja, među ostalim, igraju i određene inicijative u financiranju istraživanja.
Kako bi se pažnja privukla na RJP, osmišljene su međunarodna kampanja RADLD, kao i kampanje na razini pojedine zemlje.
Želimo da RJP bude zapažen kao poremećaj vrijedan bavljenja, kako u znanstvenom, tako i u stručnom, tj. praktičnom radu. 🔍👩💻👨💻🔬💜💛
Prema epidemiološkom istraživanju SCALES u UK-u prosječno 2 djece u svakom razredu ima RJP (poveznica na članak: doi.org/10.1111/jcpp.1…). Postoje određeni čimbenici rizika za prisutnost RJP-a kod pojedinca:
📌 muški spol - RJP je tri puta češći kod dječaka nego kod djevojčica
📌 dječaci kod kojih je prisutno kašnjenje u jezično-govornom razvoju (late talkers)
📌 pozitivna obiteljska anamneza - RJP je tri puta češći kod osoba u čijoj su obitelji prisutne jezične teškoće ili teškoće čitanja i pisanja
📌 teškoće s obradom informacija općenito i teškoće s fonološkim radnim pamćenjem (obradom govornih jedinica - glasova)
📌 niži socioekonomski status (SES)
📌 niža razina obrazovanja roditelja djeteta
Bitno je naglasiti da RJP nije posljedica posljednja dva čimbenika rizika jer
Danas se obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Ovogodišnja tema obilježavanja je povećano ulaganje u mentalno zdravlje.
Zašto trebamo u njega ulagati i zašto trebamo djelovati sada? Više o tome pročitajte u članku na engleskom jeziku na ovoj poveznici:
thelancet.com/journals/lance…
Osobe s RJP-om pod rizikom su za narušeno mentalno zdravlje. Njihove se jezične teškoće itekako odražavaju u socioemocionalnom funkcioniranju. Bitno je da o tome razgovaramo.
Idući petak, 16.10.2020., obilježavamo
Međunarodni dan svjesnosti o razvojnom jezičnom poremećaju, u sklopu kojeg izv. prof. dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević virtualno drži predavanje s temom „Psihoemocionalne i socijalne
posljedice razvojnog jezičnog poremećaja u adolescentnoj i odrasloj dobi“. Ovdje je poveznica
Teškoće u jezičnom funkcioniranju odražavaju se ponajprije u socioemocionalnom području. Dolazi do teškoća u odnosima s vršnjacima, pa čak i do zlostavljanja djeteta s RJP-om. Slijedom toga dijete s RJP-om nerijetko samo razvija nepoželjna ponašanja te se povlači u sebe,
čime se začarani krug loših socijalnih odnosa i narušenog mentalnog zdravlja nastavlja. 🤯
Svjesnost okoline o njegovim teškoćama prvi je korak k razumijevanju i prihvaćanju djeteta s RJP-om,
što je preduvjet za uspješno uspostavljanje i održavanje socijalnih odnosa, a time i dobro mentalno zdravlje djeteta. 💬🧸🧒🧠💛💜
CRO/EN
🇭🇷 Predstavljamo i našu posljednju ambasadoricu.
🇬🇧 We are introducing our final ambassador.
🇭🇷 Lucija Piplović zaposlena je kao stručni suradnik - logoped u Dječjem vrtiću Cvit Mediterana u Splitu. U svom je radu primarno usmjerena na djecu rane i predškolske dobi
s komunikacijskim i jezično-govornim teškoćama te na promociju logopedije kao znanstvene i stručne djelatnosti.
🇬🇧 Lucija Piplović works as a Professional Associate – Speech and Language Pathologist at Cvit Mediterana Kindergarten in Split.
Dvojezične osobe s RJP-om čine pogreške u upotrebi oba jezika kojima se služe. Ponekad može biti teško dokučiti ima li dvojezično dijete RJP. Uz pogreške tipične za RJP, dvojezično dijete čini i pogreške koje su pod utjecajem onog drugog jezika kojim se ono služi. 1/4
Dvojezična djeca bez jezičnih teškoća i dvojezična djeca s RJP-om čine mnogo jednakih pogrešaka. Razlika je u tome što dvojezična djeca te pogreške čine puno češće nego dvojezična djeca bez jezičnih teškoća. 2/4
🇭🇷Predstavljamo iduću ambasadoricu naše kampanje.🇬🇧We are introducing next ambassador of our campaign.
🇭🇷Maja Kelić radi na studiju Logopedija Sveučilišta u Rijeci. 10 godina provela je radeći u kliničkoj praksi,primarno s djecom s jezičnim poremećajem i poremećajem čitanja.1/2
🇬🇧 Maja Kelić works in the Department of Speech and Language Pathology at the University of Rijeka. She spent 10 years working as clinician primarily with children with language and reading disorders. 2/2