Ne ponovilo se, osim možda prema potrebi još koji put strogo prostorno ograničeno na tlo ispod @seizmo_hr s ciljem da protrese neka njihova shvaćanja o upotrebi podataka koje prikupljaju i obrađuju.
To se prije svega odnosi na stav @seizmo_hr da imaju monopol nad podacima, što nije u skladu s načelima otvorene znanosti ni javnog vlasništva podataka koje se prikuplja javnim sredstvima. Njihovo obrazloženje tog stava je prilično bizarno.
Nedostatak javno dostupnih podataka o potresima nije rezultat (isključivo) slabe tehničke opremljenosti državne seizmološke službe, već svjetonazora njenih djelatnika da javnost tim podacima ni ne bi trebala imati pristup.
Na primjer, danas saznajemo da cilj aktualnog razvoja sustava automatske detekcije/lokacije potresa uopće "nije obavještavanje javnosti nego trenutno obavještavanje Operativnog centra Civilne Zaštite i drugih dežurnih nacionalnih službi". hr.n1info.com/vijesti/zbog-n…
@seizmo_hr se opravdava zakonom, možda ovime iz 1980-ih o "dostavljanju podataka o seizmičkim pojavama republičkim i općinskim organima te sredstvima javnog informiranja" i "praćenju seizmičkih pojava u vezi sa zadacima općenarodne i civilne zaštite"? propisi.hr/print.php?id=9…
Stav da je u javnom interesu da seizmolog provjeri podatke prije javne objave nije potpuno bezrazložan imajući u vidu obilježje potresa kao društvene pojave, no nameće se pitanje - tko će provjeriti seizmologa? Republički komitet za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu? :/
Ovaj problem se ne tiče samo podataka o potresima u stvarnom vremenu. Gdje je, na primjer, "Hrvatski katalog potresa" i zašto bi itko trebao vjerojati da su nalazi dobiveni njegovom analizom, poput seizkarta.gfz.hr/karta.php, najbolji što mogu biti ili uopće točni?
Nedavni potresi tako su otvorili pitanje koje se tiče monopola nad potresnim podacima, otvorene znanosti, a u krajnjoj liniji i društvenog povjerenja u znanstvene i državne institucije. Pristup koji se zasad nazire u izjavama ljudi okupljenih oko @seizmo_hr nipošto nije nesporan.
• • •
Missing some Tweet in this thread? You can try to
force a refresh
Iako najavljen, božićni poklon u vidu povlačenja @GordanLauc iz javne rasprave o #covid19hr ove godine nismo dočekali jer taj član znanstvenog savjeta @VladaRH i dalje ima potrebu pričati o učinkovitosti mjera u Hrvatskoj i, ovaj put, o epidemiji u Irskoj. /thread
Lauc se tako 8. siječnja osvrnuo na #covid19ie kako bi dokazao da pad broja slučajeva u Hrvatskoj nije povezan sa zatvaranjem ugositeljskih objekata krajem studenoga. Tog datuma, naime, u Irskoj je prošlo... web.facebook.com/gordan.lauc/po…
...15 dana od uvođenja božićnog lockdowna i očekivalo bi se, ako strože mjere djeluju i nisu samo "iluzija činjenja" (kako ih Lauc kiti), da broj slučajeva u Irskoj također počne padati. To se nije dogodilo, ističe Lauc u više objava, dakle mjere ne djeluju. No je li to baš tako?
Stručnjaci koji djeluju pod okriljem zagrebačke gradske uprave danas su se družili na stručnom skupu "Izgradnja otpornih obrazovnih sustava u pandemiji COVID-19: podrška u očuvanju mentalnog zdravlja djece i njihovih obitelji". poliklinika-djeca.hr/aktualno/novos…
Iva Milardović Štimac je predstavila rezultate ispitivanja prevalencije zaraze SARS-CoV-2 u školama tvrdeći da je pokazalo da se "učenike ne može smatrati asimptomatskim prijenosnicima koronavirusa te da škole nisu žarišta prijenosa ovoga virusa" i da su nalazi istraživanja...
... "bili važni za donošenje odluka o daljnjim epidemiološkim mjerama za odgojno-obrazovne ustanove, kao i za promjenu percepcije javnosti o djeci i mladima kao aktivnim prijenosnicima zaraze". Srednje škole su zatvorene ubrzo po provođenju istraživanja. vecernji.hr/vijesti/odluka…
@AndrejPlenkovic je jučer završio s izolacijom nakon zaraze SARS-CoV-2 virusom, ali ne čini se da je završio s iznošenjem teza o epidemiji COVID-19 za koje nije jasno imaju li utemeljenje u stvarnosti, nesigurnim pretpostavkama ili laži. Slijedi /thread o samo jednoj od njih.
Plenković kaže da su "zadnja tri dana trendovi povoljniji" () i da "već sada vidimo, u proteklih dva i pol tjedna, da su mjere koje smo donijeli (...) počele pokazivati rezultate" ().
Plenkovićeva tvrdnja se temelji na promjeni trenda broja potvrđenih slučajeva kojem nisu pribrojani slučajevi potvrđeni antigenskim testiranjem ni oni prepoznati bez testiranja zbog nedostatnih kapaciteta. Bez tih podataka nemoguće je znati što se događa s trendom širenja zaraze.
Jedan od zanimljivijih nalaza istraživanja "Hrvatska u pandemiji" @N1infoZG je podatak o 12% ispitanika koji navode da su imali COVID-19, među kojima je tek kod polovice zaraza potvrđena testom. hr.n1info.com/Vijesti/a58735…
Ispitanici koji su naveli da su bili zaraženi, ali da nisu bili testirani, kažu da su "bili u kućanstvu s nekim tko je bio zaražen i dobili su ili potvrdu liječnika ili su sami zaključili da su bili zaraženi prema simptomima".
Pribroji li se asimptomatske slučajeve (čiji je točan udjel nepoznat, no vjerojatno ne prelazi 40%) skupini onih koji su naveli da su bili zaraženi (12%), slijedi da je dosad bilo zaraženo približno 15% stanovništva HR, što odgovara smrtnosti izraženoj kao IFR od približno 0,5%.
Što se događa s trendom broja hospitaliziranih u zagrebačkoj KB Dubrava? Priču je zakoturao @GordanLauc, a odvila se u pravcu koji dobro opisuje trenutno stanje dostupnosti i pouzdanosti #covid19hr epidemijskih podataka. /thread
Lauc je 6. 12. podijelio prikaz hospitaliziranih "koji nije javno dostupan, no misli(m) da ga javnost treba znati", kao argument da je "trend blagog pada broja slučajeva koji u Zagrebu vidimo od početka studenog posljedica stvarnog pada broja zaraženih". web.facebook.com/gordan.lauc/po…
Na prikazu stoji da je 5. prosica bilo 451 hospitalizirana osoba, no istog dana kada je Lauc objavio taj podatak v.d. ravnatelj KB Dubrava Ivica Lukšić je ustvrdio da "jutros imamo oko 470" hospitaliziranih. hr.n1info.com/Vijesti/a58372…
Prošlo je već nekoliko tjedana otkako je Capak/HZJZ ustvrdio da su poznati brojevi antigenski pozitivnih i tzv. vjerojatnih slučajeva i rekao da će ih objavljivati, ali do danas o tome nema javno dostupnih informacija, u strojno čitljivom obliku ni drugačije.
Ponovno se događa da krivulja slučajeva stagnira, a nije jasno je li to zbog usporavanja širenja ili nepribrajanja svih prepoznatih slučajeva. Krivulja smrti (s kojom također ima problema) za to vrijeme se bitno razlikuje, čak i kad se uvaži odmak od potvrde do smrti.
Blagonaklono objašnjenje je da HZJZ zbog nesposobnosti i potkapacitiranosti nije u stanju poloviti sve brojke i prikazati ih tako da budu upotrebljive i pruže stvaran prikaz razvoja epidemije. Manje blagonaklono objašnjenje je da netko to ne želi učiniti.