Kontekst ove rasprave nije akademski sterilan već društveno izrazito relevantan: odluka @VladaRH o radikalnom popuštanju mjera prije turističke sezone je obrazložena predviđanjem znanstvenika da će sve biti u redu zbog različitog ljetnog karaktera bolesti.
Čini se da se ovaj "kalkulirani rizik" (@AndrejPlenkovic) pokazao pogrešnim jer je kolovoškim širenjem zaraze HR ušla u jesen s visokom incidencijom, što je dovelo do eksplozije slučajeva u listopadu, odnosno do većeg širenja nego bi bio slučaj da radikalnog popuštanja nije bilo.
Kontekst Laučevog osvrta je, dakle, vjerojatna odgovornost koju ima za razvoj situacije od ljeta do danas, odnosno pokušaj da sada tu odgovornost izbjegne. Treba reći da, u kontekstu djelovanja znanstvenog savjeta @VladaRH, Lauc nije isključivi krivac.
Djelovanje znanstvenog savjeta u ono vrijeme nije bilo transparentno, no iz javnih istupa i dostupnih informacija može se donekle zaključiti da je postojala suučesnička uloga @draganprimorac2 i @amarkotic, a možda i još nekih njegovih članova.
Na primjer, čini se da je @ProfIgorRudan zajedno s Laucem, Primorcem, Markotić, Lukšićem (iz KB Dubrava) i još nekima neko vrijeme bio autor studije na koju se Lauc poziva u svom osvrtu, pa se zatim povukao, no dosad nije razjasnio okolnosti...
Laučeva teza je ovdje više puta bila predmet preispitivanja, ali pažnja koju dobiva od strane medija potiče da se to (nerado) ponovi još jednom.
Koja je Laučeva teza? Ona donekle varira, no bitno je sljedeće:
Lauc tvrdi da je smrtnost tzv. ljetnog Covida značajno manja nego zimska, odnosno da je manje vjerojatno da će osoba koja se zarazi ljeti doživjeti teži oblik bolesti i smrtni ishod. Biološki mehanizam kojeg Lauc pretpostavlja se odnosi na veću otpornost mukozne sluznice ljeti.
Kako Lauc dokazuje da je njegova teza točna?
(... to be continued ...)
Lauc najprije govori o sezonalnom obilježju virusa da se brže/uspješnije širi zimi, što nije izravno povezano s tezom o utjecaju na klinički tijek bolesti. To su dva različita vida moguće sezonalnosti virusa, jedna se tiče brzine njegova širenja, druga težine bolesti.
Argument je u tom smislu promašen, no usporedi li se brzinu širenja zaraze u Hrvatskoj ljeti i na jesen, bar do trenutka kada je broj slučajeva bio upotrebljiv pokazatelj, čini se da je bila podjednaka, odnosno u oba slučaja Reff je dosegnuo iznos od približno 1,5.
Slijedi da nema dokaza da je točno da je brzina širenja, bar u Hrvatskoj, bila bitno različita ljeti i na jesen. Slučajeva na jesen ima mnogo više nego ljeti, ali to je zato što se na ljeto krenulo od ~0, a na jesen od mnogo više incidencije. No brzina širenja se čini podjednaka.
Laučev argument za tezu o različitoj težini bolesti je spomenuta studija koju je reanalizirao Vladimir Trkulja uz zaključak da su njeni rezultati vjerojatno plod neprimjerene metodologije. Autori do danas nisu odgovorili na recenziju. pubpeer.com/publications/A…
Lauc se u javnim nastupima višekratno pozivao na nalaze te studije kao potvrdu svoje teze, iako ona to nije. Isto je nedavno učinila i @amarkotic koja je jedan od njenih autora, dodajući da je "objavljena", iako zasad ima status preprinta.
Čak i da je objavljena u znanstvenom časopisu, čak i da je metodološki korektno izvedena, ta studija ne može biti konačan dokaz za sezonalnost SARS-CoV-2 onako kako ju Lauc koristi. Uzme li se u obzir sve okolnosti, Laučevo ponašanje je ovdje krajnje znanstveno nekorektno.
Drugi argument kojeg Lauc koristi da bi dokazao sezonalnost COVID-19 je analiza stope smrtnosti (CFR) za koju i sam napominje da "nije savršen pokazatelj". CFR doista ima brojna ograničenja, mnogo brojnija nego Lauc navodi, no to ga ne priječi da ga koristi.
Lauc nudi grafikone koji navodno prikazuju CFR kroz vrijeme, a koje ovdje nije bilo moguće reproducirati. Detalji izračuna nisu opisani, a zanimljivo je i da grafikoni ne prikazuju ljetno razdoblje. Ako netko uspije u reprodukciji, neka javi!
To što Laučev izračun nije moguće reproducirati ne znači da je pogrešan, ali upućuje na dio problema s CFR kao pokazateljem smrtnosti. Može li ga se izračunati uz različite ishode, koji od njih je točan? U svakom slučaju, bespredmetno je komentirati nejasan izračun.
Smrtnost izražena kao CFR tijekom ljeta je doista pala u europskim državama, ali vjerojatno ne pod utjecajem ljetom ojačane mukozne barijere. Kada je završio prvi lockdown, zaraza se ponovno počela širiti najprije među mlađima koji imaju niži rizik težeg oblika bolesti i smrti.
Danas, kada osobe s težim oblicima bolesti u Hrvatskoj imaju bitno veću vjerojatnost da ih se testiranjem potvrdi kao slučajeve nego oni kod kojih je bolest blaga, smrtnost izražena kao CFR vjerojatno raste, što opet vjerojatno nema veze s oslabljelom mukoznom barijerom.
Kada bi se sve nedostatke CFR uzelo u obzir, osiguralo jednak obuhvat slučajeva, analitički korigiralo s obzirom na dob i druge čimbenike rizika, itd, ostaje pitanje koliko bi smrtnost trebala biti veća/manja da bi se moglo govoriti o različitom karakteru bolesti.
Naime, ako je bolest tek neznatno slabija ljeti, je li to potvrda da postoje dvije njene varijante? Ili konkretnije, je li to dovoljna osnova za radikalno popuštanje mjera?
Lauc je tvrdio da je "težina zaraze bar 5-10 puta lakša ljeti nego zimi". vijesti.hrt.hr/645550/lauc-lj…
Lauc navodi još neke prigodne podatke kao argumente, na primjer da su "učestalost hospitalizacije zbog komplikacija i smrtnost oko upola manji u Dalmaciji (gdje je vrijeme sunčano i manje hladno), no na sjeveru zemlje". Bez jasnog izračuna ni to nema smisla komentirati.
Općenito, Lauc bi se trebao kloniti paušalnih argumenata, biti jasniji i sustavniji. U suprotnom "otvara bok" pitanjima poput ovog: ako tvrdi da se virus povukao ljeti, zašto istovremeno tvrdi da se ljeti zarazilo mnogo mladih i da je kolektivni imunitet odmah iza ugla?
Zaključno, Laučevi dokazi su: a) jedan promašen i kontradiktoran argument o brzini/uspješnosti širenja virusa, b) jedna metodološki sporna studija na čiju kritiku odbija odgovoriti i c) jedan pokazatelj za kojeg nije jasno kako je izračunat, a kojeg koristi unatoč ograničenjima.
Postoji li ljetni/zimski Covid? Možda, tko zna, sigurno je samo da Lauc za tu hipotezu zasad nije iznio imalo uvjerljive dokaze.
• • •
Missing some Tweet in this thread? You can try to
force a refresh
I dok je za većinu znanstvenika i članova znanstvenog savjeta @VladaRH pozicija uglavnom jasna, možda je najzanimljiviji @ProfIgorRudan i izostanak njegovih istupa od travnja do studenog, a u kontekstu radikalnog opuštanja mjera prije i za vrijeme turističke sezone.
Djelovanje znanstvenog savjeta i stavovi pojedinih savjetnika nisu bili jasni u vrijeme kada se početkom ljeta odlučivalo o strategiji, pa je ovaj komadić dostupnih informacija s početka srpnja možda značajan za sagledavanje tadašnje Rudanove uloge.
"Čak i do trećine djece ima simptome PTSP-a" zbog pandemije, lockdowna i karantene, tvrdi Ella Selak Bagarić iz @ZastitaDjeceZG, a kaže i da je "u tijeku priprema i provedba screeninga na PTSP sve školske djece u Zagrebu". nacional.hr/pedijatrica-ca…
Poliklinika pod vodstvom @BuljanFlander je poznata tvornica tvrdnji poput "svako peto dijete je bilo seksualno zlostavljano" ili "svako peto dijete ima neki poremećaj mentalnog zdravlja" koje su vrlo prikladne kao medijski naslovi, ali...
... nije sasvim jasno kako nastaju, odnosno jesu li korektno izvedene iz empirijskih istraživanja o kojima je u pravilu javno dostupno vrlo malo informacija koje bi omogućile otvorenu recenziju i provjeru. Je li krilatica "trećina djece s PTSP-om" još jedan nastavak te prakse?
.@AndrejPlenkovic: "Brojevi u mnogim drugim državama EU su puno gori nego u Hrvatskoj. Situacija je pod kontrolom, pratimo na dnevnoj bazi, rade se projekcije."
Jučerašnji podaci ECDC:
Hrvatska je peta po redu među EU/EEA+UK državama po veličini porasta relativne incidencije potvrđenih slučajeva. Incidencija je u proteklih tjedan dana više porasla samo u Lihtenštajnu, Luksemburgu, Sloveniji i Švicarskoj.
Hrvatska se nalazi i među šest EU/EEA+UK država u kojima je razmjer epidemije u ljetnom/jesenskom razdoblju zasad znatno veći nego u proljetnom razdoblju.
Još jednu u nizu procjena broja ukupno zaraženih osoba SARS-CoV-2 virusom u Hrvatskoj iznio je član znanstvenog savjeta @VladaRH Nenad Ban. Ova je procjena drugačija jer se ne temelji na (neobjavljenim) rezultatima hrvatskog ispitivanja seroprevalencije. hr.n1info.com/Video/Info/a56…
Ban polazi od dosadašnjeg broja umrlih (~400) i pretpostavljene smrtnosti (kao IFR) od 0,4% i zaključuje da je u Hrvatskoj dosad bilo zaraženo oko 100 tisuća ljudi. Iz te procjene slijedi multiplikator od ~3X ukupno zaraženih u odnosu na potvrđene, prepoznate slučajeve.
Banov izračun je osjetljiv na procjenu IFR, a uzeo je njegovu procjenu koja je niža/srednja (zavisno o ukusima). Postoje i više procjene, npr. IFR 0,9% bi dao oko 45 tisuća zaraženih (mult. 1,5X), a postoje i niže (@nbakic), npr. IFR 0,1% bi dao 400 tisuća zaraženih (mult. 13X).
Relativna incidencija #covid19hr potvrđenih slučajeva u hrvatskim županijama. Cjeloviti pregled prikriva stanje zbog nedavne izrazito visoke incidencije među skupinom 80+ u Ličko-senjskoj županiji, pa postupno slijede neki pojedinačni prikazi. Podaci kasne više dana (18. lis.).
Grad Zagreb, postupno širenje iz skupine 20-29 godina. Krapinsko-zagorska, povišena incidencija kod 20-49 godina (obiteljska druženja?). Dubrovačko-neretvanska, visoka incidencija u skupini 10-19 (školarci?). Primorsko-goranska, nedavni proboj u delnički dom za starije.
Vukovarsko-srijemska, nedavno zatvaranje škola i sada povišenje kod 30-59. Istarska, turizam ili povratak mladih s godišnjih odmora krajem kolovoza? Sisačko-moslavačka i Međimurska, veća dobna disperzija.
Što više se povećava broj zaraženih, smanjuje se udjel prepoznatih slučajeva. Postoji nekoliko primjera kako danas u Hrvatskoj do toga vjerojatno dolazi, a moglo bi utjecati na praćenje epidemije. 1/
Epidemiolozi na terenu ne stižu aktivno nadzirati stanje osoba u samoizolaciji, odnosno po potrebi upućivati na testiranje one koji su razvili simptome, kao što nalaže postojeći protokol. 2/ telegram.hr/zivot/epidemio…
U praksi se ponekad možda i odustaje od testiranja članova kućanstva potvrđeno zaraženih osoba čak i kada razviju simptome jer se pretpostavlja što je uzrok. Takvi će biti testirani i evidentirani tek kada/ako zatraže pomoć liječnika. 3/