"Čak i do trećine djece ima simptome PTSP-a" zbog pandemije, lockdowna i karantene, tvrdi Ella Selak Bagarić iz @ZastitaDjeceZG, a kaže i da je "u tijeku priprema i provedba screeninga na PTSP sve školske djece u Zagrebu". nacional.hr/pedijatrica-ca…
Poliklinika pod vodstvom @BuljanFlander je poznata tvornica tvrdnji poput "svako peto dijete je bilo seksualno zlostavljano" ili "svako peto dijete ima neki poremećaj mentalnog zdravlja" koje su vrlo prikladne kao medijski naslovi, ali...
... nije sasvim jasno kako nastaju, odnosno jesu li korektno izvedene iz empirijskih istraživanja o kojima je u pravilu javno dostupno vrlo malo informacija koje bi omogućile otvorenu recenziju i provjeru. Je li krilatica "trećina djece s PTSP-om" još jedan nastavak te prakse?
"... istraživanja zemalja koje su ranije prošla zdravstvene krize pokazuju da gotovo svako treće dijete koje je doživjelo iskustvo karantene ima ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje, ima čak i simptome PTSP-a", govorila je Selak Bagarić u lipnju. magazin.hrt.hr/623883/jesu-li…
Selak Bagarić možda misli na istraživanje iz 2013. godine "Posttraumatic Stress Disorder in Parents and Youth After Health-Related Disasters" koje je provedeno u SAD u vrijeme epidemije H1N1 gripe. Ima li ih još, @BuljanFlander? researchgate.net/publication/25…
U spomenutom istraživanju djecu nije nitko ništa pitao. Upitnik su popunjavali roditelji, pretežno (čini se) zabrinute majke privučene oglasom, dakle uzorak nije bio reprezentativan. Ispitano je 398 roditelja od kojih 75% nije bilo u karanteni/izolaciji. Kod preostalih stotinu...
... ustanovljena je snažna veza između onih koji su i za sebe i za djecu naveli simptome PTSP-a. Oko 6% djece je dobilo tu dijagnozu u stvarnosti. Korištena je PTSD-RI ljestvica koja nije javno dostupna jer ju psiholozi iz samo sebi znanih razloga skrivaju, a ujedno i naplaćuju.
Autori uredno navode većinu ograničenja studije, na primjer da je potreban oprez pri uopćavanju rezultata na opću populaciju, što očito nije prepreka za Selak Bagarić koja upravo to čini u medijskim nastupima, predstavljajući tvrdnju o "trećini djece s PTSP-om" kao činjenicu.
• • •
Missing some Tweet in this thread? You can try to
force a refresh
I dok je za većinu znanstvenika i članova znanstvenog savjeta @VladaRH pozicija uglavnom jasna, možda je najzanimljiviji @ProfIgorRudan i izostanak njegovih istupa od travnja do studenog, a u kontekstu radikalnog opuštanja mjera prije i za vrijeme turističke sezone.
Djelovanje znanstvenog savjeta i stavovi pojedinih savjetnika nisu bili jasni u vrijeme kada se početkom ljeta odlučivalo o strategiji, pa je ovaj komadić dostupnih informacija s početka srpnja možda značajan za sagledavanje tadašnje Rudanove uloge.
Kontekst ove rasprave nije akademski sterilan već društveno izrazito relevantan: odluka @VladaRH o radikalnom popuštanju mjera prije turističke sezone je obrazložena predviđanjem znanstvenika da će sve biti u redu zbog različitog ljetnog karaktera bolesti.
Čini se da se ovaj "kalkulirani rizik" (@AndrejPlenkovic) pokazao pogrešnim jer je kolovoškim širenjem zaraze HR ušla u jesen s visokom incidencijom, što je dovelo do eksplozije slučajeva u listopadu, odnosno do većeg širenja nego bi bio slučaj da radikalnog popuštanja nije bilo.
.@AndrejPlenkovic: "Brojevi u mnogim drugim državama EU su puno gori nego u Hrvatskoj. Situacija je pod kontrolom, pratimo na dnevnoj bazi, rade se projekcije."
Jučerašnji podaci ECDC:
Hrvatska je peta po redu među EU/EEA+UK državama po veličini porasta relativne incidencije potvrđenih slučajeva. Incidencija je u proteklih tjedan dana više porasla samo u Lihtenštajnu, Luksemburgu, Sloveniji i Švicarskoj.
Hrvatska se nalazi i među šest EU/EEA+UK država u kojima je razmjer epidemije u ljetnom/jesenskom razdoblju zasad znatno veći nego u proljetnom razdoblju.
Još jednu u nizu procjena broja ukupno zaraženih osoba SARS-CoV-2 virusom u Hrvatskoj iznio je član znanstvenog savjeta @VladaRH Nenad Ban. Ova je procjena drugačija jer se ne temelji na (neobjavljenim) rezultatima hrvatskog ispitivanja seroprevalencije. hr.n1info.com/Video/Info/a56…
Ban polazi od dosadašnjeg broja umrlih (~400) i pretpostavljene smrtnosti (kao IFR) od 0,4% i zaključuje da je u Hrvatskoj dosad bilo zaraženo oko 100 tisuća ljudi. Iz te procjene slijedi multiplikator od ~3X ukupno zaraženih u odnosu na potvrđene, prepoznate slučajeve.
Banov izračun je osjetljiv na procjenu IFR, a uzeo je njegovu procjenu koja je niža/srednja (zavisno o ukusima). Postoje i više procjene, npr. IFR 0,9% bi dao oko 45 tisuća zaraženih (mult. 1,5X), a postoje i niže (@nbakic), npr. IFR 0,1% bi dao 400 tisuća zaraženih (mult. 13X).
Relativna incidencija #covid19hr potvrđenih slučajeva u hrvatskim županijama. Cjeloviti pregled prikriva stanje zbog nedavne izrazito visoke incidencije među skupinom 80+ u Ličko-senjskoj županiji, pa postupno slijede neki pojedinačni prikazi. Podaci kasne više dana (18. lis.).
Grad Zagreb, postupno širenje iz skupine 20-29 godina. Krapinsko-zagorska, povišena incidencija kod 20-49 godina (obiteljska druženja?). Dubrovačko-neretvanska, visoka incidencija u skupini 10-19 (školarci?). Primorsko-goranska, nedavni proboj u delnički dom za starije.
Vukovarsko-srijemska, nedavno zatvaranje škola i sada povišenje kod 30-59. Istarska, turizam ili povratak mladih s godišnjih odmora krajem kolovoza? Sisačko-moslavačka i Međimurska, veća dobna disperzija.
Što više se povećava broj zaraženih, smanjuje se udjel prepoznatih slučajeva. Postoji nekoliko primjera kako danas u Hrvatskoj do toga vjerojatno dolazi, a moglo bi utjecati na praćenje epidemije. 1/
Epidemiolozi na terenu ne stižu aktivno nadzirati stanje osoba u samoizolaciji, odnosno po potrebi upućivati na testiranje one koji su razvili simptome, kao što nalaže postojeći protokol. 2/ telegram.hr/zivot/epidemio…
U praksi se ponekad možda i odustaje od testiranja članova kućanstva potvrđeno zaraženih osoba čak i kada razviju simptome jer se pretpostavlja što je uzrok. Takvi će biti testirani i evidentirani tek kada/ako zatraže pomoć liječnika. 3/